Banke iznevjerile pomoć

Prve, i jedine učinkovite, mjere za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize usmjerene prema bankama mogle bi zapeti upravo na njima. Bankari odbijaju smanjenje kamatnih stopa.
Mjere vlasti i Centralbe banke kojima se pomoglo bankama na ublažavanju posljedica ekonomske krize, a koje su u konačnici trebale se odraziti i na gospodarstvo, mogle bi ne dočekati drugi dio svojih učinaka.

Bankari neće uslišiti apele predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, guvernera Kemala Kozarića i entitetskih vlada da snize kamate na kredite, jer za to, kako tvrde, nema uvjeta.

"Sadašnje kamatne stope nisu nikakav hir, zlouporaba ili iskorištavanje pozicije nego posljedica prilika na tržištu", kaže Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka i član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH.

Bajić tvrdi kako su banke spremne preuzeti dio tereta u aktualnoj krizi, ali u mjeri u kojoj to neće ugroziti njihovo poslovanje. Konstatira kako značajan pad referentne kamatne stope EURIBOR ne može biti razlog za smanjenje kamata u BiH. "EURIBOR nije više tržišna kamatna stopa budući da prema njoj niko više ne trguje u Europi", ističe Bajić.

Bajić dodaje kako su izvori financiranja banaka suženi i kako su one uglavnom orijetnirane na domaće izvore, prije svega na depozite. Međutim, ulazne kamate su u takvim slučajevima pet do šest posto zbog čega i kamatne stope za kreditne plasmane ne mogu biti niske. Bajić negira kako među bankama ima oligopola, odnosno dogovaranja o visini kamatnih stopa, te navodi kako među četiri-pet banaka koje kontroliraju 80 posto tržišta BiH vlada velika tržišna utakmica.

"Nema potrebe za dogovoranjem. Osim toga, banke dolaze iz različitih zemalja, udaljene su jedne od drugih, a postoji i snažna kontrola nadležnih agencija", naglašava Bajić.

Kaže da će NLB Razvojna banka smanjiti kamate na kredite dobrim komitentima, ali problem je, kaže, što je njih veoma malo.

Molbe ne pomažu

Sve dok budemo molili banke da snize kamatne stope, nećemo ništa napraviti, kaže Haris Ihtijarević, predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo BiH. On smatra kako se u politici kamata neće ništa bitnije promijeniti dok ne budu odvezane ruke bh. monetarnoj politici.

"Treba razmisliti o fleksibilnijem pristupu takozvanom valutnom odboru tako što će se Centralnoj banci BiH dati uloga posljednjeg utočišta za banke. U tom slučaju Centralna banka moći će prodavati novac komercijalnim bankama pod povoljnijim uvjetima čime će moći utjecati i na politiku kamata", kazao je Ihtijarević.