Trgovinski rat BiH i RH koriste Slovenci

Nije prošlo ni tjedan dana od kada je BiH zabranila uvoz piletine, govedine, ribe i ribljih proizvoda iz Hrvatske, a da već spomenutih hrvatskih proizvoda nema na policama brojnih bh. trgovina.


Nestašica hrvatske piletine, pilećih proizvoda, govedine i proizvoda od mesa, ribe i ribljih proizvoda na prostoru BiH bila je, doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, najizraženija tijekom prošlog tjedna i za vikend.


Direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu Radoslav Tuka tvrdi da se posljedice nestašice spomenutih proizvoda stabiliziraju, izražavajući optimizam da će mjerodavne institucije dviju država pronaći rješenje radi izbjegavanja još veće gospodarske štete. “Zasad nemamo informaciju s terena o tome kolike su štete stvarno iznosile, ali je očito da su svi shvatili da se problemi glede izvoza i uvoza proizvoda iz RH u BiH i obrnuto moraju dogovorno i sustavno riješiti”, kaže Tuka.


Gužvu u, sportskim rječnikom kazano, “trgovinskom šesnaestercu” između BiH i Hrvatske iskoristili su tradicionalno domišljati Slovenci. Deficit hrvatskih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u bh. trgovinama ekspresno je popunjen slovenskim, što je potvrdio i predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić. Uz poslovične Slovence, novonastalu situaciju iskoristili su domišljati šverceri koji su preko granice uvezli veće količine nedostajućih proizvoda, a koliko i kako - pitanje je na koje bi odgovore trebale imati, ali ga još nemaju - inspekcijske službe, prenosi Večernji list.



Naglašavajući da institucije vlasti u BiH u ovakvim trgovinskim iskrenjima “umjesto kvalitetnih mjera uporno nude samo loše protumjere”, predsjednik Gospodarske komore FBiH poziva vlast da se uozbilji, a ne da im, kako kaže, ekonomsku strategiju kreiraju činovnici, nego stručnjaci. Opisujući postojeće stanje nekom vrstom domino-efekta, on tvrdi kako vlasti trebaju razmisliti o tome kako prikupiti proračunske prihode u situaciji kad je već zabilježen pad izvoza od oko 21 posto, a uvoza oko 26 posto.


 kad se uvozi, potrošnja raste, od potrošnje raste naplata poreznih i drugih prihoda, od tih prihoda se puni proračun, a iz proračuna se daju potrebna sredstva za održavanje socijalne stabilnosti” tvrdi Lasić inzistirajući da se na razini CEFTA-e postigne dogovor o certificiranju i inspekcijskom nadzoru proizvoda iz svih zemalja CEFTA-a.


Kako trgovinski rat ne bi poprimio veće razmjere, iz Ureda za veterinarstvo BiH u ponedjeljak nam je stigla informacija da se početkom idućeg tjedna organizira “sastanak pomirenja”. Za pomirenje je i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Milan Lovrić.


Činjenica je”, napominje on, “da proizvođači u BiH nemaju poticaj za svoju proizvodnju i da se zbog toga malo domaćih proizvoda uopće izvozi na druga tržišta. Prema njegovu mišljenju, problemi su bespotrebno stvoreni. Institucije, drži Lovrić, su te gdje treba tražiti rješenje, a ne pojedini vlasnici tvrtki iz Bosne i Hercegovine koji povuku pitanje trgovinske razmjene samo zato da bi se njihovi proizvodi na bh. tržištu bolje prodavali.