U Sloveniji broj "izbrisanih neslovenaca" skočio na 26 tisuća

Broj osoba koje žive na području Republike Slovenije, a nemaju slovensko državljanstvo dosegao je 25 tisuća, najnoviji je podatak tamošnjeg ministarstva unutrašnjih poslova. Riječ je "izbrisanim" stanovnicima susjedne države koji nakon slovenskog osamostaljenja 1991. godine nisu zatražili ili nisu dobili državljanstvo.

Podatak je u slovenskom parlamentu iznio Goran Klemenčić, državni tajnik u slovenskom ministarstvu unutrašnjih poslova, povodom rasprave o izvješću pučkog pravobranitelja o stanju ljudskih prava, a zanimljivo je da je sve do danas spominjana značajno manja brojka - 17 tisuća takvih "građana".

Podsjećamo, u vrijeme osamostaljenja ti su stanovnici, kao i ostali, imali takozvano republičko državljanstvo, pa su trebali zatražiti novo slovensko, koje bi im automatski pripalo. Dio njih državljanstvo nije "pravovremeno" zatražio, a drugi dio jednostavno slovensku domovnicu nije dobio. Premda je slovenski ustavni sud u dva navrata presudio kako je "izbrisanima" prebivalište oduzeto protivno zakonu, to nije potaklo vladu u Ljubljani da pokrene postupak "dobivanja" državljanstva.

Tek je nova slovenska vlada, koju predvodi Borut Pahor, odlučila izbrisanim neslovencima postupno uručivati rješenja, kojima će im biti priznat status od 1992. godine. Položaj onih koji još nemaju nikakav status ili državljanstvo uredit će se posebnim zakonom.

Prijašnja vlada premijera Janeza Janše odbijala je izdavati takva rješenja, a pritom se pozivala na referendum iz 2004. godine, na kojem su građani, točnije njih četvrtina s pravom glasa, odlučili da se "izbrisanima" ne treba dati slovensko prebivalište, kao ni prava koja iz toga proizlaze.